Novi ruski ustav: Spoj carskog i sovjetskog nasljeđa

05.03.2020. god.

"U vrijeme dok se svijet sprema za borbu protiv pandemije korona virusa, u Rusiji su glavna tema ustavne reforme. Najavljene su neposredno nakon iznenadne ostavke vlade Dmitrija Medvedva"

U vrijeme dok se svijet sprema za borbu protiv pandemije korona virusa, u Rusiji su glavna tema ustavne reforme. Najavljene su neposredno nakon iznenadne ostavke vlade Dmitrija Medvedva.

Odmah nakon izbora nove vlade, na čelu sa Mihailom Mišustinom, obrazovana je Komisija za pripremu izmjena Ustava Ruske Federacije. U radu komisije učestvovali su uglavnom zvaničnom Kremlju lojalne javne ličnosti i društveno-politički aktivisti. Prve procjene i spekulacije u inostranim krugovima bile su da će ustavne promjene primarno motivisane učvršćenjem vlasti Vladimira Putina i njenom očuvanju nakon isteka četvrtog predsjedničkog mandata. Međutim, ubrzo je postalo jasno da je misija ustavnih promjena znatno šira i da uključuje očuvanje tradicionalnih vrijednosti, podizanje nivoa socijalne zaštite i što je posebno interesantno, predviđa posebne mjere zaštite teritorijalnog integriteta, navodi Igor Damjanović za IN4S.

Po novom Ustavu Ruske Federacije biće zabranjeni čak i pregovori o predaji, ili razmjeni teritorije. Time će vjerovatno biti stavljena tačka na pritiske Zapada da se Ukrajini vrati Krim, odnosno Japana, koji nikada nije prestao da pretenduje na 4 Kurilska ostrva izgubljena u ll svjetskom ratu. Znatno diskretnije, ali takođe prisutne su pretenzije Letonije i Estonije, koje manje djelove Pskovske i Lenjingradske oblasti smatraju svojim istorijskim teritorijama, Njemačke prema enklavi Kaljiningrad, a ne tako davno bile su itekako žive separatističke težnje u republikama Sjevernog Kavkaza.

Odredbe koje će zabraniti čak i pregovore o komadanju teritorije ruske države, vjerovatno će dovesti do novih tenzija u odnosima sa susjedima i globalnim rivalima na Zapadu. Međutim, sa druge strane očekuje se da će naići na odobravanje domaćeg stanovništva, koje je plebiscitarno podržalo povratak Krima u sastav Rusije 2014. godine. Očekuje se da pored odredbi za učvršćenje teritorijalnog integriteta, građane za podršku ustavnim promjenama motivisati i garancije socijalno ranjivim grupama. Tako će posebnim ustavnim odredbama minimalna cijena rada biti direktno vezana za neophodne troškove života, a uvodi se i ustavna obaveza stalnog usklađivanja penzija.

Prirodno je da namjera da socijalna zaštita postane neposredna ustavna kategorija izaziva nezadovoljstvo poslovnih krugova, koji će biti prinuđeni da radnicima plaćaju veće plate, a zbog većih penzija i uspostavljanja drugih socijalih davanja, za očekivati je da dođe i do povećanja poreskih obaveza vlasnika krupnog kapitala. Međutim, glasnog protivljenja u ruskom društvu ustavnim promjenama za sada nema, jer bilo koja nezadovoljna struktura trudi se da izbjegne suočavanje sa optužbama da se bori protiv široke socijalne zaštite stanovništva. Ostaje svakako da se vidi, na koji način će ovaj dio ustavnih promjena populističkog karaktera biti praktično implementiran.

Početkom godine, bez obzira na to što se Rusija trenutno ne nalazi u sjajnoj ekonomskoj situaciji, zvanični Kremlj donio je niz zakona podrške porodici, uključujući i nove garantovane dotacije za rođenje prvog djeteta. Po novom ustavu jasno će biti definisano da brak predstavlja zajednicu muškarca i žene, a posebno će biti pomenut i značaj vjere u Boga, kao i sjećanja na žrtvu predaka. Patriotske i tradicionalne komponente novog ustava mogle bi pružiti uporište za nove zakone i druge pravne akte koji bi djelimično ograničili abortuse, usložili mogućnost razvoda braka, podsticali natalitet, pozabavili se problemom odliva mozgova i nedostatka radne snage.

Čini se da ruske građane gore navedene ustavne promjene znatno više interesuju od onog apstraktnijeg dijela, koji se odnosi na strukturne reforme državne vlasti i političkog sistema. Moj utisak je da zvanični Kremlj novi ustav pokušava da oplemeni, u narodu popularnim elementima iz carskog i sovjetskog nasleđa, o kojima prethodni ustav usvojen decembra 1993. godine nije vodio dovoljno računa. Iz carskog nasleđa uzeti su tradicionalne vrijednosti i patriotizam, a sovjetskog ustavna zaštita radnika, penzionera i drugih socijalno ugroženih grupa.

Rad na ustavnim promjenama u komisiji zaključen je krajem februara mjeseca. U ponedeljak je predsjednik Putin definitivan Predlog izmjena ustava predao donjem doma parlamenta – Dumi. Nakon što predlog prođe raspravu u parlamentarnim tijelima, o izmjenama ustava glasaće se na referendumu, zakazanom za srijedu 22. aprila. Posebnom uredbom 22.april proglašen je za neradni dan na cijeloj teritoriji Ruske Federacije.

Apsolutna podrška građana ustavnim ne dovodi se u pitanje, dok bi izlaznost, u svijetlu prijetnje korona virusa, mogla da bude i ne tako naročito ubjedljiva.

Igor Damjanović, IN4S

Izvor
Tanjug
foto: © RIA Novosti / Aleksandr Kondratюk/ vostok.rs

Povezane teme
Rusija
zakoni
prava

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Rusija pobeđuje i zahteva pravdu za Srbe – Kršljanin

Uprkos ogromnoj vojnoj pomoći čitavog Zapada, već je svima jasno da je pobeda Rusije na ukrajinskom frontu neminovna i da će uslediti uskoro. I upravo je to i vreme...

RT: Timofej Bordačev: Zapad mrzi Srbiju skoro koliko i Rusiju, a evo zašto

EU i SAD guše Srbiju jer veruju da je previše slična Rusiji

Slobodan 2024.

Toksikološki institut u Bonu je u uzorcima sa autopsije otkrio tragove leka droperidol, teškog neuroleptika koji može da izazove infarkt, a koji Miloševiću nikada nije bio propisan. Istragu o...

Korumpirana demokratija, novi naci-fašizam i nametanje mira

Serija režiranih ratova koju je nametnula zapadna oligarhija, a koja kulminira sada sukobom sa Rusijom, samo je očajnički i uzaludni pokušaj da se očuva kriminalna i nepravedna svetska dominacija...

Građanski rat 2.0: Šta stoji iza najnovije eskalacije između Vašingtona i Teksasa?

Svađa oko američke granične krize postala je test da li država može da prkosi saveznoj vladi kako bi se zaštitila

Operacija „Iskra“: Ruski „Koridor života“

Navršilo se tačno 81 godina od završetka velike napadne operacije Crvene armije koja je imala za cilj da probije opsadu Lenjingrada, čijem stanovništvu je usled teškog bombardovanja i permanentne...

Ostale novosti iz rubrike »